Osnovna škola Ravne njive-Neslanovac Split

Južnokorejska tvrtka LG najavila kako je pustila u masovnu proizvodnju svoj revolucionarno tanki zaslon elektronskog papira (EPD), a idućeg mjeseca bi se trebao pojaviti i u Europi.

Radi se o fleksibilnom plastičnom zaslonu dijagonale 6 inča i rezolucije 1024×768 piksela. Debljine je tek 0,7 milimetara, težine svega 14 grama, a u LG-ju tvrde kako je otporan na grebanje Mashable.

Naravno, najveća prednost EPD-a je njegova fleksibilnost, pomoću koje se zaslon može savinuti pod najvećim kutem od 40 stupnjeva po njegovoj sredini.

‘S prvim plastičnim EPD-om u svijetu, LG se ponovo dokazao kao vodeća tvrtka i inovator, s proizvodom za kojeg vjerujemo kako će uvelike popularizirati tržište e-knjiga’, istaknuo je Sang Duck Yeo, šef operativnog odjela za mobilnu telefoniju i OLED u LG-ju.

Povećano korištenje iPadova, računala i smartphoneova uzrokovalo je u mnogo mladih ljudi probleme s očima koje obično imaju stariji.

Milijuni imaju problema s takozvanim „suhim okom“, stanjem koje se manifestira upalom i svrbežom, zbog sati provedenih pred raznim ekranima. Kad upotrebljavamo spomenute uređaje mozak je toliko usredotočen da „zaboravljamo“ treptati, pojasnila je specijalistica oftamologije Christine Purslow. To utječe na sustav vlaženja očiju.

Inače u minuti trepnemo između 12 i 15 puta, ali pred ekranima ta brojka može pasti na sedam do osam puta u minuti. Zbog toga suzna presvlaka – koja čuva površinu oka – ne funkcionira kako bi trebala.

- Kao nacija starimo, odnosno raste broj onih što pate od suhog oka koje je inače povezano sa starenjem, a sloj suza preko površine oka smanjuje se što smo stariji. Mladi ljudi susreću se s ovim problemom zbog modernog načina života i poslova koji uključuju računala i klime. Upotrebljavajući razne zaslone jednostavno trepćemo manje – ispričala je dr. Puslow za Daily Mail i dodala da su korisnici mekih leća za oči izloženi većem riziku od ostatka populacije.

Liječnica preporučuje povremene pauze, mijenjanje fokusa gledanjem u daljinu te svjesno povećanje broja treptaja.

Sve što trebate jest otopiti malo čokolade, ispuniti štrcaljku u printeru i uključiti maštu.

Već se dugo govori o stvaranju organa putem 3D printera, a velika je novost da su te čudesne naprave sada poslužile kao inspiracija za prvi “printer čokolade”. Uređaj pod nazivom Choc Edge može stvoriti čokoladu u obliku koji god poželite. Dovoljno je samo staviti tekuću čokoladu u rezervoar i spojiti ga s računalom preko kojeg mu možete davati upute o obliku čokolade koju želite “isprintati”.

Uređaj je osmislio dr. Liang Hao sa Sveučilišta u britanskom Exeteru s namjerom da ga proda velikim proizvođačima, ali budući da je njegovo korištenje uspio pojednostavniti, nada se i individualnim kupcima, barem onima kojima cijena od dvadesetak tisuća kuna nije prevelik udar na budžet.

– Sve što trebate jest otopiti malo čokolade, ispuniti štrcaljku u printeru i uključiti maštu. Ono što ovu tehnologiju čini posebnom jest činjenica da korisnici sami mogu dizajnirati svoje proizvode – rekao je Hao. Uređaj se od utorka može kupiti preko interneta.

Probna verzija novih Windowsa dostupna je za besplatno skidanje i korištenje u 70 zemalja svijeta uključujući i Hrvatsku.

Najveća svjetska softverska kompanija lansirala je prvu probnu verziju Windowsa 8 dostupnu za besplatno skidanje i ograničeno vremensko korištenje.

Windows 8 moći će se kupiti u dvije verzije – za stolna i prijenosna računala te tablete, mobitele i ostale male prijenosne uređaje.

Svaka treća osoba na planetu priključena je na internet, a svakim danom ogromne količine podataka kolaju tom najvećom mrežom na svijetu.

- Korisnici interneta u 24 sata konzumiraju količinu informacija dovoljno veliku da stane na 168 milijuna DVD-ova.

- Svakoga dana pošaljemo 294 milijarde e-mail poruka. Devet od deset svih e-mailova je spam.

- U 24 sata napišemo 2 milijuna blogova, što je količina teksta dovoljna da napuni časopis Time sljedećih 770 godina.

- 483 milijuna različitih ljudi posjeti Facebook svakog dana, na kojem provedu 4,7 milijardi minuta.

- Svakog dana osvane i 532 milijuna novih statusa i 250 milijuna fotografija. Kad bi te fotografije bile tiskane u klasičnom obliku, bile bi visoke kao 80 Eiffelovih tornjeva.

- Pogleda se 22 milijuna sati starih serija i filmova na servisu Netflix, što je broj jednak onomu koji se pogleda u kinima tijekom tri dana.

- 864 tisuće sati videa stavi se na YouTube, što je dovoljno da vas neprestano zabavlja 98 godina.

Problem nije bio samo lokalni, jer iz većine europskih zemalja dolaze informacije o otežanom pristupu. U dijelu online zajednice već se nagađa kako se radi o hakerskim napadima Anonymousa.

Portal Downrihgtnow.com piše da je Facebook manjih problema imao u noći s utorka na srijedu, koji su se jutros ozbiljno zakomplicirali. Problema navodbno imaju i korisnici u Egiptu.

Američka tvrtka Intelligent Automation Inc (IAI), pronašla je u svojim redovima hrabrog dragovoljca koji je pristao da ga ošiša njihov prototip robota Multi-Arm UGV (Unmanned Ground Vehicle), koji je u osnovi proizveden da jednog dana razminirava minska polja.

U videu možete vidjeti kako izgleda kad vas šiša "poluautomatski" robot. Namjerno kažemo "poluautomatski", jer je rukama robota upravljao jedan inženjer IAI-a, koji očito nije završio frizersku školu.

Kada je imao 14 godina Taylor Wilson je postao 32. osoba u povijesti kojoj je pošlo za rukom napraviti nuklearni reaktor koji zaista i radi.

Taylor je to napravio u obiteljskoj garaži, uz punu podršku svojih roditelja.
Odrastao je u potpunosti fasciniran svijetom i bjesomučnom željom da o njemu nauči apsolutno sve što je god moguće. No, presudna je bila borba protiv raka. Naime, kada je njegova baka oboljela obitelj je vrlo teško dolazila do potrebnih radioaktivnih lijekova. To je tada 10-godišnjeg Taylora inspiriralo da pokuša napraviti reaktor koji bi se mogao napraviti u bilo kojoj bolnici.

Iako zvuči impresivno, Taylor ipak neće riješiti energetsku krizu. Njegov nuklearni reaktor ubrzava snopove deuterija koje se međusobno sudaraju. No, to ubrzanje troši više energije nego se dobije procesom fuzije. Kada bi se koristio uran ili plutonij, stvar bi bila sasvim drugačija. Taylorove pokuse i uratke možete pratiti na njegovoj internetskoj stranici Taylor’s Nuke Site.

Znanstvenici Nokijinog istraživačkog centra u Cambridgeu prenose svojstva lišća na mobitele. Znanstvenici vjeruju kako bi ovaj model iz prirode, mogli uspješno prenijeti na mobitele korištenjem nanotehnologije.

Chris Bower, znanstvenik NRC-a kaže kako i oni u stilu mnogih drugih znanstvenika nastoje kopirati prirodu koja to izvodi uspješno već tisućama godina. Kako bi proizveli vodootporne mobitele od kojih bi se voda "odbijala", znanstvenici pomoću nanotehnologije razvijaju takozvani superhidrofobični pokrov, koji bi se trebao nalaziti na svim budućim mobitelima i štititi ih od kiše i zalijevanja.

Sustav koji razvijaju funkcionira slično poput teflonskih "neljepljivih" tava kakve možda posjedujete kod kuće, a pojaviti će se u obliku ultratankog nanostrukturnog pokrivača koji "zarobljava" sloj zraka na površini, osiguravši pritom da niti jedna kap vode ne prodre na samu površinu uređaja.